Programski jezik
Programski jezici se koriste da olakšaju komunikaciju sa računarom prilikom organizovanja i manipulacije informacija, ali i da precizno izraze algoritme.
Programski jezik je formalni jezik koji se može koristiti za kontrolu ponašanja mašine, naročito računara.[2]
Najranija poznata programibilna mašina koja je prethodila izumu digitalnog računara bio je automatski flautista, naprava koju su u 9. veku opisala braća Musa iz Bagdada, tokom Islamske zlatne ere.[3] Početkom 1800-ih, „programi” su korišteni za upravljanje radom mašina kao što su Žakarov razboj, muzička kutija ili svirač klavira.[4]
Programski jezici se koriste da olakšaju komunikaciju sa računarom prilikom organizovanja i manipulacije informacija, ali i da precizno izraze algoritme. Neki autori ograničavaju izraz „programski jezik“ samo na jezike kojima se mogu izraziti svi mogući algoritmi, a ponekad se koristi izraz „računarski jezik“, koji se odnosi na više ograničene veštačke jezike. Stvoreno je više hiljada programskih jezika, i novi se stvaraju svake godine. Mnogi programski jezici jezici zahtevaju da se proračun specificira u imperativnoj formi[5][6] (npr., kao sekvenca operacija koje se moraju izvršiti), dok drugi jezici koriste druge forme programskih specifikacija, kao što je deklarativna forma[7][8] (npr. željeni rezultat se specificira, a ne kako da se ostvari).
Opis programskog jezika se obično deli u dve komponente sintaksu (formu) i semantiku (značenje). Neki jezici su definisani specifikacionim dokumentom (na primer, C programski jezik je specificiran putem ISO standarda), dok drugi jezici (kao što je Perl) imaju dominantnu implementaciju koja se tretira kao referenca. Neki jezici imaju oba vida definicije, pri čemu je osnovni jezik definisan standardom, a ekstenzije se uzimaju iz dominantne implementacije.
Sadržaj
1 Definicije
2 Mašinski i asemblerski jezici
3 Algoritamski jezici
3.1 Fortran
3.2 Algol
3.3 Lisp
3.4 C
4 Vidi još
5 Reference
6 Literatura
7 Spoljašnje veze
Definicije
Programski jezik je bilo koji od veštačkih jezika kojim je moguće dati detaljne instrukcije računaru, što su specifikacije za izračunavanje ili algoritam.[2] Te instrukcije se mogu izvršavati direktno kada su ugrađene u računar u posebnom obliku koji je odredio proizvođač, tzv. mašinski jezik, posle jednostavnog procesa zamene izražene u odgovarajućem asemblerskom jeziku, ili posle prevođenja iz nekog jezika višeg nivoa. Mašinski i asemblerski jezici su jezici niskog nivoa, koji zahtevaju od programera da se posveti upravljanju svim aspektima vezanim za čuvanje podataka i operacije nad njima. Na drugom kraju nalaze se jezici visokog nivoa, koji su bliži prirodnom jeziku i oslobađaju programera brige o tim stvarima, takođe su čitljiviji i daleko lakši za pisanje programa.
Programski jezici se, prema načinu opisivanja rada programa, dele na funkcijske (Lisp, Scheme), proceduralne (C, Paskal, Bejzik), sekvencijalne i objektno-orijentisane (Java, Ada), strukturalne (SQL) i mnoge druge. Programski jezici po ovoj podeli mogu biti i mešoviti, tj. da dozvoljavaju različite paradigme u okviru istog programa, te npr. C++} dozvoljava i objektno-orijentisani i proceduralni pristup, štaviše proceduralni pristup je neophodan pri definiciji početne tačke programa u funkciji main.
Neki, mada ne svi, autori ograničavaju termin „programski jezik” na one jezike koji mogu da izraze sve moguće algoritme.[2][9] Svojstva koja se obično smatraju važnim za konstituciju programskog jezika obuhvataju:
Funkcija i cilj
Računarski programski jezik je jezik koji se koristi za pisanje računarskih programa, čime su obuhvaćeni računar koji izvodi neku vrstu računanja[10] ili algoritam i moguće kontrolu spoljašnjih uređaja kao što su štampači, diskovi za čuvanje podataka, roboti,[11] i tako dalje. Na primer, PostScript programe frekventno prave drugi programi radi kontrole računarskog pritera ili displeja. Generalnije, programski jezik može da opiše računanje na nekoj, možda apstraktnoj, mašini. Generalno je prihvaćeno da kompletna specifikacija za programski jezik obuhvata opis, često idealizovani, mašine ili procesora za taj jezik.[12] U većini praktičnih scenarija, programski jezik je vezan za računar; konsekventno, programski jezici se obično definišu i proučavaju na taj način.[13] Programski jezici se razlikuju od prirodnih jezika po tome što se prirodni jezici jedino koriste za komunikaciju među ljudima, dok programski jezici isto tako omogućavaju ljudima da komuniciraju instrukcije mašinama.
Apstrakcije
Programski jezici obično sadrže apstrakcije za definisanje i manipulisanje strukturama podataka ili kontrolisanje izvršnog protoka. Praktična neophodnost da programski jezik podržava adekvatne apstrakcije je izražena principom apstrakcije,[14] koji se ponekad formuliše kao preporuka programeru da na odgovarajući način koristi takve apstrakcije.[15]
Izražajna moć
Teorija izračunljivosti klasifikuje jezike po proračunima koje su sposobni da izraze. U svim jezicima koji su potpuni u Tjuringovom smislu može se implementirati isti set algoritama. ANSI/ISO SQL-92 i Charity su primeri jezika koji nisu Tjuringov potpuni, mada se često nazivaju programskim jezicima.[16][17]
Jezici za obeležavanje kao što su XML, HTML, ili troff, i koji definišu struktuirane podatke, obično se ne smatraju programskim jezicima.[18][19] Programski jezici mogu, međutim, da imaju zajedničku sintaksu sa jezicima za obeležavanje, ako je računarska semantika defininsana. XSLT, na primer, je Tjuringov kompletan XML dijalekat.[20][21][22] Štaviše, LaTeX, koji se uglavnom koristi za struktuiranje dokumenata, isto tako sadrži pun Tjuringov kompletan podskup.[23][24]
Termin računarski jezik se ponekad koristi sinonimno sa programskim jezikom.[25] Međutim, upotreba ova dva termina varira među autorima, a postoje razlike i u pogledu njihovog tačnog opsega. Jedan oblik upotrebe opisuje programske jezike kao podskup računarskih jezika.[26] U tom smislu, jezici koji se koriste u računarstvu sa različitim ciljevima nego što su izražavanja računarskih programa generalno su namenski dizajnirani računarski jezici. Na primer, jezici za obeležavanje se ponekad nazivaju računarskim jezicima da bi se naglasilo da oni nisu namenjeni da se koriste za programiranje.[27]
Jedno alternativno gledište na upotrebu jezika smatra programske jezike teoretskim konstraktima za programiranje apstraktnih mašina, a računarske jezike njihovim podskupom koji se izvršava na fizičkim računarima, koji imaju konačne hardverske resurse.[28] Džon Rejnolds naglašava da su jezici sa formalnom specifikacijom u istoj meri programski jezici koliko su i jezici namenjeni izvršavanju. On isto tako smatra da su tekstualni, pa i čak grafički unosi, koji utiču na ponašanje računara programski jezici, uprkos činjenice da oni obično nisu Tjurinški kompletni, i napominje da je ignorisanje koncepata programskih jezika razlog postojanja mnogih nedostataka u ulaznim formatima.[29]
Mašinski i asemblerski jezici
Mašinski jezik se sastoji od numeričkog koda za operacije koji određeni računar može direktno izvršiti.[30] Taj kod je alfanumerička serija 0 i 1, ili binarni kod (bajt), koji se često pretvara u heksadecimalni kod (na bazi broja 16), radi lakše čitljivosti i modifikacije. Instrukcije mašinskih jezika obično koriste jedan broj bajtova za predstavljanje operacija, sabiranje na primjer, a drugi za predstavljanje operanda (brojeva sa kojima se vrši operacija) i/ili lokacije za slijedeću instrukciju. Mašinski jezik je težak za čitanje i pisanje, pošto ne liči na konvencionalno matematičko predstavljanje niti na prirodni jezik, a njegov kod varira od računara do računara.
Asemblerski jezik je jedan nivo iznad mašinskog jezika. Koristi kratki mnemonički kod za instrukcije i omogućava programeru da unosi imena za blokove memorije koja sadrži podatke. Dizajniran je da omogući lako prevođenje u mašinski jezik. Iako se blokovi podataka u asemblerskom jeziku pozivaju preko imena, a ne preko adrese u memoriji, ipak ne postoji mogućnost sofistikovanog organizovanja složenih informacija. Kao i mašinski jezik, asemblerski jezik zahtijeva od programera detaljno poznavanje računarske arhitekture. Koristan je kada su ti detalji važni, odnosno prilikom programiranja računara za interakciju sa ulaznim i izlaznim uređajima, kao što su štampači, skeneri, uređaji za čuvanje podataka i informacija (optički i čvrsti diskovi), itd.
Algoritamski jezici
Algoritamski jezici su dizajnirani da izraze matematička i simbolička izračunavanja. Njima se mogu izraziti algebarske operacije na sličan način kao u matematici i omogućavaju korišćenje potprograma u kojima se pakuju najčešće korišćene operacije, koje je moguće ponovo iskoristiti.
Fortran
Prvi važniji algoritamski jezik u istoriji programiranja je Fortran (skraćenica od engleskog „formula translation“). Dizajnirao ga je tim programera američke kompanije IBM, 1957. godine, na čijem je čelu bio Džon Bakus. Dizajniran je sa idejom da služi potrebama naučnika i naučnih izračunavanja sa realnim brojevima (brojevima sa pokretnim zarezom) kao i skupovima realnih brojeva organizovanih u jedan ili više nizova.
Algol
Algol (skraćenica od engleskog izraza algorithmic language - „algoritamski jezik“) je dizajnirao komitet američkih i evropskih naučnika računarstva za svrhu objavljivanje algoritama, ali i za računarska izračunavanja, između 1958. i 1960. godine. Algol posjeduje rekurzivne potprograme, odnosno procedure koje mogu same sebe pozivati prilikom rješavanja zadatog problema, redukujući ga na manji problem bilo koje vrste. Novost u Algolu je blokovna struktura, gdje je program komponovan od blokova i može da sadrži i podatke i instrukcije koje imaju istu strukturu kao i sam program. Blokovna struktura je vrlo brzo postala standard za konstruisanje masivnih programa od malih komponenti.
Lisp
Lisp (skraćenica od engleskog list processing) je razvio i implementirao Džon Makarti oko 1960. godine, bazirajući ga na matematičkoj teoriji rekurzivnih funkcija. Program razvijen u Lisp-u je funkcija primijenjena na podatke, a ne sekvenca proceduralnih koraka, kao što je slučaj u Fortranu i Algolu.
C
Programski jezik C su razvili Denis Riči i Brajan Kernigan 1972. godine, u АТ&Т корпорацији за програмирање оперативних система.
Da li će jezik imati distopijsku budućnost? Kako autor knjige „Budućnost jezika“ Filip Seargeant misli da će AI oblikovati našu komunikaciju
Pročitaj izvornu objavu
„Halucinacije“ veštačke inteligencije mogu dovesti do katastrofalnih grešaka, ali novi pristup čini automatizovane odluke pouzdanijim
Pročitaj izvornu objavu
ABECEDA FIZIKE #12: Zašto smo sigurni da u svemiru ništa nije hladnije od –273,15 Celzijeva stupnja
Pročitaj izvornu objavu
Želite li izraditi vlastiti procesor i pritom naučiti kako oni rade? Povedite se ovim primjerom
Pročitaj izvornu objavu
Od 3. aprila startuje portal Frilenseri, preko kojeg će paušalci i frilenseri plaćati poreze
Pročitaj izvornu objavu
Prva robotska transplantacija pluća izvedena u Španiji: mali rez i bez bolova posle operacije
Pročitaj izvornu objavu
Visokotehnološki senzor zemljišta dizajniran da pomogne poljoprivrednicima da sačuvaju dragocjenu vodu
Pročitaj izvornu objavu
50 miliona pošiljaka obradio je srpski Mily Technologies – startap koji nastoji da unapredi logistiku širom sveta
Pročitaj izvornu objavu
Najveća interaktivna mapa naše galaksije sadrži 3,32 milijarde objekata i dostupna je online
Pročitaj izvornu objavu
Kvantna “zapetljanost” će učiniti kvantni internet boljim, zahvaljujući kvantnom upravljanju
Pročitaj izvornu objavu
Atari predstavlja neobjavljenu arkadnu igru koja je bila preteška za prosečnog igrača, te davne 1982. godine
Pročitaj izvornu objavu
Studentica MIT-a otkrila brži način pretraživanja i pri tom očuvanja privatnosti na internetu
Pročitaj izvornu objavu
Šta će se desiti ako stavimo „osetljivu“ veštačku inteligenciju u mozak uzgojen u laboratoriji?
Pročitaj izvornu objavu
Kvantni čip za 5 sekundi obavlja operacije koje bi trajale 9.000 godina na današnjim računarima
Pročitaj izvornu objavu
Da li je etički koristiti sadržaj generisan veštačkom inteligencijom bez pripisivanja mašini?
Pročitaj izvornu objavu
Ovaj tanki dijamantski listić može da skladišti istu količinu podataka kao 1 milijarda Blu-ray diskova
Pročitaj izvornu objavu
Indijski naučnik razvija lasersku tehnologiju za restauraciju mehaničkih komponenti visoke vrednosti
Pročitaj izvornu objavu
„Nemogući“ materijal sličan plastici mogao bi učiniti laptopove i pametne telefone još tanjim
Pročitaj izvornu objavu
Reciklaža - Space Invaders
Zauvek, jedna od najboljih igrica u istoriji računara!
Pročitaj
Reciklaža - Space Invaders
Zauvek, jedna od najboljih igrica u istoriji računara!
Pročitaj
Kiborg-mozak: ljudski neuroni uzgojeni u laboratoriju sposobni su učiti brže od AI-računala
Pročitaj izvornu objavu
ParallaxMovie studio
Studio za animaciju
Pročitaj
Sistemi za arhiviranje i digitalizaciju
Prenošenjem dokumentacije u elektronski oblik i kreiranje aktivne elektronske arthive reguliše se nekoliko faktora za poslovanje i bezbednost dokumentacije
Pročitaj
Nauka i psihologija: Jedan potez menja sve – znate li šta je efekat leptira
Torija haosa je revolucionarna, jer kaže da čak i za Njutnovu fiziku postoje slučajevi u kojima je, u principu, determinizam tačan, ali gde se, u praksi, sistem ponaša na tako nepredvidljiv način
Pročitaj
DeepMind tvrdi da je veštačka inteligencija pomogla novim otkrićima i uvidima u matematiku
Pročitaj izvornu objavu
SVIJET KAO KRIVA PREDODŽBA #1: Električnu energiju u strujnim krugovima ne prenose elektroni
Pročitaj izvornu objavu
Programski jezik
Programski jezici se koriste da olakšaju komunikaciju sa računarom prilikom organizovanja i manipulacije informacija, ali i da precizno izraze algoritme.
Pročitaj
Zašto previše verujemo mašinama
Fenomen poznat kao pristrasnost automatizacije, koji ponekad takođe dovodi do opuštanja zbog automatizacije, gde su ljudi manje sposobni
Pročitaj
Apple patent o kontroli dronova sugeriše da kompanija istražuje podršku za više kontrolera u bespilotnim letelicama
Pročitaj izvornu objavu
Virusne ideje
Svet nauke takođe ima svoje epidemije, koje se, za razliku od epidemija zaraznih bolesti, odvijaju u senci društvenih događanja. Naučne epidemije su uzrokovane nekontrolisanim prihvatanjem „virusnih” ideja.
Pročitaj
Neuralink i sumrak čovečanstva
Pretpostavka da AI neće pratiti političke i ekonomske modele na kojima se temelji društvo koje sada poznajemo.
Pročitaj
Kineski naučnici napravili kvantni procesor 60 hiljada puta brži od trenutnih superkompjutera
Pročitaj izvornu objavu
Četvrta industrijska revolucija
Ko joj se ne pridruži, tvrde analitičari, nestaće s tržišne mape sveta!?
Pročitaj
Transhumanizam
Poboljšanje ljudskih sposobnosti i poništenje nepoželjnih - opasnosti ili beneficije?
Pročitaj
Evolucija video igara
1958-2020
Pročitaj
Oko nauke - Prof. dr Milan Tuba
O životnim stavovima i pogledima na nauku i realan život
Pročitaj
10 miliona puta brže od superkompjutera
Kineski istraživački timovi postigli su značajan napredak u superprovodljivom kvantnom računarstvu i kvantnom računarstvu zasnovanom na svetlosti.
Pročitaj
Robot AlphaZero naučio šah pa matirao velemajstora. Šta je sledeće?
Da li smo došli do trenutka kad roboti previše brzo uče i postaju svesni sebe? Elon Musk je svojevremeno upozoravao da je to moguće, a sada na to upozorava i profesor na Oksford univerzitetu.
Pročitaj
Šta će se dogoditi sa kriptovalutama kada kvantni računari postanu mainstream?
Neke tehničke “rupe”, omogućavaju budućim tehnologijama poput kvantnih računara da eksploatišu blokove i kriptovalute.
Pročitaj
DeepMind’s AlphaZero crushes chess
Algoritmu AlphaZero koji su razvili Google i DeepMind trebalo je samo četiri sata igre da bi sintetizovao celokupno znanje.
Pročitaj
Lavirint i algoritmi
Posetilac lavirinta ulazi na tegoban put pun raskršća koji ga vodi ka središtu, ali to može biti i zabava!
Pročitaj
Šah i veštačka inteligencija
Deep Blue AI kompanije IBM je još pre pojave mašinskog učenja uspeo da dobije šahovsku partiju protiv velemajstora Garry Kasparova. „Pomirio sam se sa tim,“ rekao je Kasparov. „Meč na kraju nije bio poraz već blagoslov".
Pročitaj
Konvejeva igra života / Game of life
Simulacija života, ćelijski automat
Pročitaj
Najbrži generator slučajnih brojeva ikad izgrađen
250 triliona bita u sekundi
Pročitaj
Potrebna kontrola nad vještačkom inteligencijom
Poznati stručnjak za AI smatra da je potrebna hitna akcija s kojom bi se obezbjedila kontrola nad super inteligentnom vještačkom…
Pročitaj izvornu objavu
BIZIT 2021: Payoneer – podrška izvozno orijentisanim biznisima svih veličina kroz jedinstvenu platformu za online plaćanja
Pročitaj izvornu objavu
Kako nam matematika može pomoći da razumijemo ljudsko tijelo
Zdrava ljudska tijela su dobra u regulaciji. Naime, naša temperatura ostaje oko 36,8 stepeni, bez obzira koliko vruća ili hladna bila temperatura oko nas. Nivo šećera u krvi ostaje prilično konstantan, čak i kada popijemo čašu soka. Održavamo pravu ko
Pročitaj izvornu objavu
Googleova platforma virtualne stvarnosti smanjuje količinu nasilja u policijskim intervencijama
Jigsaw, tehnološki inkubator unutar Googlea, testira VR platformu koja bi policijskim snagama trebala pomoći da ovladaju tehnikama deeskalacije kako bi pravovremeno smirili svaku opasnu situaciju
Pročitaj izvornu objavu
ABECEDA FIZIKE #9: Zašto se stvari okreću
Kao što sila uzrokuje promjenu translacijskog gibanja tako moment sile uzrokuje promjenu rotacijskog gibanja; pripadajući zakon očuvanja daje objašnjenje vrtnje klizačice, pulsara, Zemlje, galaksije
Pročitaj izvornu objavu
Ratno zrakoplovstvo SAD-a razvilo gorivo za mlazne avione dobiveno iz zraka
Američko Ratno zrakoplovstvo u suradnji s kemijskom kompanijom Twelve uspjelo je iz zraka izdvojiti ugljični dioksid i potom ga pretvoriti u mlazno gorivo za njihove avione
Pročitaj izvornu objavu
Fizičari pronašli “jake” dokaze o postojanju nove prirodne sile
Od lijepljenja magneta na frižider do ubacivanja lopte u koš – sile fizike igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Fizika poznaje četiri prirodne sile: gravitacija, elektromagnetna, slaba sila i jaka sila. Naučnici sada tvrde da su otk
Pročitaj izvornu objavu
VRT FIZIKE: GOSPODAR MAŠINA
(VIDEO PETKOM, Ep. 29) „I hipotetičke i realne Tjuringove mašine ne samo da su otvorile renesansu računarstva, nego su odigrale i ključnu ulogu u pobedi nad nemačkim snagama u Drugom svetskom ratu“, kaže dr Dušan Vudragović iz Institituta za fiziku u Beog
Pročitaj izvornu objavu
Australski istraživači otkrili model brzog punjenja i dugotrajnog skladištenja energije
Brz, jednostavan i jeftin test mjeri sposobnost pohranjivanja naboja kad čvrsta elektroda dodirne ionsku tekućinu i stabilnost napunjenog uređaja
Pročitaj izvornu objavu
NEPODNOŠLJIVA HLADNOĆA SUPERPROVODNOSTI
(VIDEO PETKOM, Ep. 24) „Sa stanovišta fundamentalne fizike superprovodnost je veoma aktivna tema istraživanja, a potpuno objašnjenje visokotemperaturne superprovodnosti još ne postoji“, kaže dr Darko Tanasković iz Instituta za fiziku u Beogradu u 24. epiz
Pročitaj izvornu objavu
IZGUBLJENA BUDUĆNOST
(Izvan fokusa) “Kompjuteri do kraja veka neće težiti više od 1,5 tona”, najavio je časopis “Popular Mechanics” 1949. godine, dok je Ken Oslon, predsednik kompanije DEC, godine 1977. prognozirao: “Nema nikakvih razloga da iko
Pročitaj izvornu objavu
ČITATE LI BAR KOD?
Najdosadniji deo kupovine, naročito kupovine prehrambenih namirnica, jeste onaj pred kasom. Da nema bar-kodova, stvar bi bila još napornija. Da smo pre 20 godina u Srbiji imali današnje tržne centre, i da smo kupovali koliko i sad, teško da bismo sačuvali
Pročitaj izvornu objavu
VRT FIZIKE: RAĐANJE FIZIKE U SRBIJI
(VIDEO PETKOM, Ep. 28) Mada je danas jedna od naših najuspešnijih disciplina, sa značajnim istraživačkim ustanovama i svetskim velikanima poput Mihajla Pupina i Nikole Tesle, fizika u Srbiji razvija se tek nakon Drugog svetskog rata. Naime, od Galilea Gal
Pročitaj izvornu objavu
MIHAJLO PUPIN O BEŽIČNIM TELEFONIMA
Zanimljivost iz arhiva. Američki list Njujork Tajms 28. januara 1915. godine objavio je tekst o viziji našeg naučnika Mihajla Pupina o bežičnoj telefoniji. Odlomak iz članka je preuzet iz arhive manifestacije “Mihajlo Pupin touching the hot spots of
Pročitaj izvornu objavu
VRT FIZIKE: KVANTNI EFEKTI FOTOSINTEZE
(VIDEO PETKOM, Ep. 30) „Jedan od najvažnijij obnovljivih izvora energije je sunčeva energija koja se u solarnim ćelijama pretvara u električnu. Međutim, postoje gornji limiti na efikasnost solarnih ćelija koji proističu iz fundamentalnih zakona statističk
Pročitaj izvornu objavu
DEŠIFROVANJE ENIGME
Blečli park, zima 1939. U Bakinghamširu u Engleskoj veliki rat još uvek deluje daleko. Tek će naredne godine doneti poraze za savezničku ekspediciju u Evropi i nakon povlačenja iz Denkerka ratna dejstva preseliti nad Britaniju. Magla i tišina vladaju u dv
Pročitaj izvornu objavu
Britanci otkrili kako laserskim pisačem upakirati 500 terabajta u stakleni disk veličine CD-a
Pročitaj izvornu objavu
Fizičari pronašli “jake” dokaze o postojanju nove prirodne sile
Od lijepljenja magneta na frižider do ubacivanja lopte u koš – sile fizike igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Fizika poznaje četiri prirodne sile: gravitacija, elektromagnetna, slaba sila i jaka sila. Naučnici sada tvrde da su otk
Pročitaj izvornu objavu
Roboti iz Boston Dynamics
Ako se stvarno volite robote, onda je Boston Dynamics najvjerojatnije kompanija koju ste pratili. Kompanija je tokom godina napravila prilično impresivne korake svojim razvojem robota, a za kraj godine, kompanija je objavila novi video koji pokazuje kako
Pročitaj
9 Most Advanced AI Robots - Humanoid & Industrial Robots
A list of most advanced Humanoid, Industrial and Service robots that are changing the future with the help of Artificial Intelligence.
Pročitaj
ČUVANJE PODATAKA - ISTORIJSKI PREGLED
Računarski inženjeri se uvek susreću sa problem gde čuvati programe, podatke i rezultate izračunavanja koji nisu odmah potrebni. Tokom godina, odgovor na ovo pitanje se menjao kako su pronalazili nove metode skladištenja podataka. Od rupa bušenih u karton
Pročitaj
DNK računar brži i od kvantnog kompjutera: Ima neograničen kapacitet i radi po principu samoreplikacije
Naučnici su dokazali da je zaista moguće napraviti fizički računar od molekula DNK – samoreplicirajući kompjuter koji bi bio brži od svakog postojećeg računara, pa čak i od kvantnih računara u budućnosti. Izgradnja Nedeterminističke Tjuringove Mašine je m
Pročitaj
Backup zauvek… i kasnije
Naučnici Southamton univerziteta (Velika Britanija) razvili su tehnologiju za skladištenje podataka i formiranje arhiva koje će trajati 14 milijardi godina. Na malom disku specijalno obrađenog kvarca moći će da stane čak 360 terabajta informacija.
Pročitaj
Prvi svetlosni memorijski čipovi za trajno skladištenje
Kada bi se elektroni u čipovima zamenili fotonima, postala bi nešto poput kornjače u poređenju sa Ferrarijem.
Pročitaj
Dizajniramo proizvode za koje verujemo da će vaš rad učiniti ugodnim, a proizvodnju sigurnom i sa manjim troškom.