Nauka i psihologija: Jedan potez menja sve – znate li šta je efekat leptira
Torija haosa je revolucionarna, jer kaže da čak i za Njutnovu fiziku postoje slučajevi u kojima je, u principu, determinizam tačan, ali gde se, u praksi, sistem ponaša na tako nepredvidljiv način
Zamislite da šetate ulicom i odjednom se sagnete kako bi vezali pertlu koja se olabavila.
Iza vas je čovek koji hoda sa vrelom kafom u ruci i ne primećuje da ste stali, naleće na vas, prosipa kafu po ruci, opeče se i mora na u bolnicu.
Čovek sa kafom je pilot i zbog nesreće ne može da ide na planirani let.
Misterija prirode: Kako zvuči Aurora Borealis
Zašto Sunce nije žuto
Tajna dugog i zdravog života leži u manjim porcijama
Let je odložen.
Jedna od putnica na tom letu je morala da ode na razgovor za posao i, pošto nije stigla na vreme, ostala je bez angažmana.
U drugom slučaju, muškarac nije otišao na venčanje i ostavio je mladu da stoji ispred oltara.
A tu su bili brat i sestra koji su želeli da se oproste od bolesne bake.
Da li ste svesni haosa koji ste napravili?
Taj naizgled beznačajan detalj, činjenica da ste vezali pertlu baš tu i tada, izazvala je niz događaja sasvim drugačijih od onoga što su svi očekivali.
Ali ne brinite, ako vam se to desi u stvarnom životu, ne očajavajte.
Ono što se dogodilo nije ništa drugo do teorija haosa i njen efekat leptira.
Ova dva koncepta su prisutna u našem svakodnevnom životu, pomažu nam da shvatimo kako univerzum funkcioniše.
Služe kao osnovni princip za razvoj novih tehnologija i njihovu primenu u različitim oblastima znanja.
O čemu se radi?
Efekat leptira
Efekat leptira je inspirisao pisce, reditelje, umetnike, pa i naučnike.
Godine 1952, naučnofantastični pisac Rej Bredberi objavio je kratku priču „Zvuk grmljavine“.
U priči glavni junak zgazi leptira, a ovaj detalj ima dalekosežne posledice, tolike da na vlast dovodi čak i fašističkog lidera.
Godine 1961, ono što je do tada bila fikcija, postalo je naučna stvarnost.
Te godine meteorolog Edvard Lorenc radio je na matematičkom modelu prognoze vremena.
Uneo je podatke kao što su temperatura, vlažnost, pritisak i pravac vetra u računar i posmatrao rezultate.
Potom je ponovo uveo podatke kako bi proverio rezultate koje je prvi put dobio.
Neočekivano, iako je drugi put upisao iste podatke, dobio je potpuno drugačiju vremensku prognozu od prve.
Na početku su dve prognoze bile slične, ali kako je model vremenom napredovao, rezultati su postajali sve različitiji.
Šta se desilo?
Drastična razlika između dva predviđanja postoji zbog činjenice da je drugi put Lorencov računar zaokruživao podatke.
Shvatio je da nekoliko naizgled beznačajnih desetina može vremenom može doneti ogromne promene.
Lorenc je to uporedio sa vetrom koji mahanjem krilima prave leptirići u Brazilu, a u Teksasu to to može da izazove tornado.
Tako je nastala teorija haosa i efekta leptira, što pokazuje da veoma male varijacije koje mogu da deluju bezazleno, donose ogromne promene tokom vremena.
A to stvara osećaj haosa.
Teorija haosa
Teorija haosa predstavljala je veliki izazov za klasičnu fiziku, koja je vođena Njutnovom zakonima.
Prema tim zakonima, ako su poznati početni uslovi objekta, njegovo buduće ponašanje može se predvideti sa relativnom lakoćom.
Drugim rečima, to su deterministički zakoni.
Zahvaljujući Njutnu, na primer, moguće je predvideti kretanje planeta ili putanju lopte.
Međutim, teorija haosa upozorava da će vrlo male početne varijacije tokom vremena onemogućiti predviđanja.
U principu, Njutnovi zakoni kažu da, ako imate savršene podatke, možete da napravite predviđanja.
Ali u praksi, teorija haosa nam govori da, pošto je nemoguće imati savršene podatke, posle određenog vremena postaje nemoguće praviti predviđanja.
„Torija haosa je revolucionarna, jer kaže da čak i za Njutnovu fiziku postoje slučajevi u kojima je, u principu, determinizam tačan, ali gde se, u praksi, sistem ponaša na tako nepredvidljiv način“, rekao je Pol Halpern, profesor fizike na Univerzitetu u Filadelfiji.
Haos, ali ne i poremećaj
Teorija haosa je princip koji se odnosi na ono što matematičari nazivaju «dinamički sistemi“.
Dinamički sistem je skup događaja koji se vremenom menjaju ili razvijaju, kao što su vremenski uslovi ili stanovništvo grada.
Kada je takav sistem veoma osetljiv na varijacije u početnim uslovima, on se zove haotičan sistem.
Ali iako haos čini da stvari izgledaju nasumično, neuredno ili nepredvidivo, istina je da haos stvara obrasce.
Koliko god to izgledalo haotično, sistem sledi putanju ka određenim tačkama.
Te tačke prema kojima se sistem kreće zovu se atraktori.
U Lorencovom slučaju, na primer, kalkulacije koje je koristio za model stvorile su šablon koji je slučajno ličio na krila leptira.
Set atraktora jednog sistema formira fraktale.
Fraktali
Fraktal je nešto što je „slično samom sebi“, kaže Halpern.
To je matematički objekat u kojem, ako pažljivo pogledate fragment, taj deo izgleda kao ceo objekat.
„Savršen fraktal je onaj koji kada zumirate vidite isto kao i kada ga odzumirate“, kaže stručnjak.
„Neki od atraktora izgledaju kao fraktali.“
Dostići granicu
U svakodnevnom životu, teorija haosa „pomaže nam da znamo granice našeg znanja“, objašnjava Halpern.
U meteorologiji, na primer, korisno je znati kada vremenske prognoze počinju da gube tačnost.
Halpern takođe pominje da koncept modela koje su kreirali atraktori služi kao osnova za medicinska istraživanja.
U tim istraživanjima je cilj da se naprave predviđanja o tome šta bi moglo da se desi sa zdravljem osobe iz dobijenih podataka.
Fraktali se koriste u razvoju digitalne tehnologije, telekomunikacija, proizvodnji slika visoke rezolucije, pa čak i u razvoju kosmoloških modela.
A ako odemo dalje, teorija haosa dovodi nas do egzistencijalnih pitanja.
„To nam pokazuje da, iako imamo savršen determinizam, postoje praznine u našem znanju, u predviđanju budućnosti“, kaže Halpern.
Za neke je to argument da dokažu da slobodna volja postoji, ali to bi bila haotičnija rasprava.
Kvantni čip za 5 sekundi obavlja operacije koje bi trajale 9.000 godina na današnjim računarima
Pročitaj izvornu objavu
Da li je etički koristiti sadržaj generisan veštačkom inteligencijom bez pripisivanja mašini?
Pročitaj izvornu objavu
Ovaj tanki dijamantski listić može da skladišti istu količinu podataka kao 1 milijarda Blu-ray diskova
Pročitaj izvornu objavu
Indijski naučnik razvija lasersku tehnologiju za restauraciju mehaničkih komponenti visoke vrednosti
Pročitaj izvornu objavu
„Nemogući“ materijal sličan plastici mogao bi učiniti laptopove i pametne telefone još tanjim
Pročitaj izvornu objavu
Reciklaža - Space Invaders
Zauvek, jedna od najboljih igrica u istoriji računara!
Pročitaj
Reciklaža - Space Invaders
Zauvek, jedna od najboljih igrica u istoriji računara!
Pročitaj
Kiborg-mozak: ljudski neuroni uzgojeni u laboratoriju sposobni su učiti brže od AI-računala
Pročitaj izvornu objavu
ParallaxMovie studio
Studio za animaciju
Pročitaj
Sistemi za arhiviranje i digitalizaciju
Prenošenjem dokumentacije u elektronski oblik i kreiranje aktivne elektronske arthive reguliše se nekoliko faktora za poslovanje i bezbednost dokumentacije
Pročitaj
Nauka i psihologija: Jedan potez menja sve – znate li šta je efekat leptira
Torija haosa je revolucionarna, jer kaže da čak i za Njutnovu fiziku postoje slučajevi u kojima je, u principu, determinizam tačan, ali gde se, u praksi, sistem ponaša na tako nepredvidljiv način
Pročitaj
DeepMind tvrdi da je veštačka inteligencija pomogla novim otkrićima i uvidima u matematiku
Pročitaj izvornu objavu
SVIJET KAO KRIVA PREDODŽBA #1: Električnu energiju u strujnim krugovima ne prenose elektroni
Pročitaj izvornu objavu
Programski jezik
Programski jezici se koriste da olakšaju komunikaciju sa računarom prilikom organizovanja i manipulacije informacija, ali i da precizno izraze algoritme.
Pročitaj
Zašto previše verujemo mašinama
Fenomen poznat kao pristrasnost automatizacije, koji ponekad takođe dovodi do opuštanja zbog automatizacije, gde su ljudi manje sposobni
Pročitaj
Apple patent o kontroli dronova sugeriše da kompanija istražuje podršku za više kontrolera u bespilotnim letelicama
Pročitaj izvornu objavu
Virusne ideje
Svet nauke takođe ima svoje epidemije, koje se, za razliku od epidemija zaraznih bolesti, odvijaju u senci društvenih događanja. Naučne epidemije su uzrokovane nekontrolisanim prihvatanjem „virusnih” ideja.
Pročitaj
Neuralink i sumrak čovečanstva
Pretpostavka da AI neće pratiti političke i ekonomske modele na kojima se temelji društvo koje sada poznajemo.
Pročitaj
Kineski naučnici napravili kvantni procesor 60 hiljada puta brži od trenutnih superkompjutera
Pročitaj izvornu objavu
Četvrta industrijska revolucija
Ko joj se ne pridruži, tvrde analitičari, nestaće s tržišne mape sveta!?
Pročitaj
Transhumanizam
Poboljšanje ljudskih sposobnosti i poništenje nepoželjnih - opasnosti ili beneficije?
Pročitaj
Evolucija video igara
1958-2020
Pročitaj
Oko nauke - Prof. dr Milan Tuba
O životnim stavovima i pogledima na nauku i realan život
Pročitaj
10 miliona puta brže od superkompjutera
Kineski istraživački timovi postigli su značajan napredak u superprovodljivom kvantnom računarstvu i kvantnom računarstvu zasnovanom na svetlosti.
Pročitaj
Robot AlphaZero naučio šah pa matirao velemajstora. Šta je sledeće?
Da li smo došli do trenutka kad roboti previše brzo uče i postaju svesni sebe? Elon Musk je svojevremeno upozoravao da je to moguće, a sada na to upozorava i profesor na Oksford univerzitetu.
Pročitaj
Šta će se dogoditi sa kriptovalutama kada kvantni računari postanu mainstream?
Neke tehničke “rupe”, omogućavaju budućim tehnologijama poput kvantnih računara da eksploatišu blokove i kriptovalute.
Pročitaj
DeepMind’s AlphaZero crushes chess
Algoritmu AlphaZero koji su razvili Google i DeepMind trebalo je samo četiri sata igre da bi sintetizovao celokupno znanje.
Pročitaj
Lavirint i algoritmi
Posetilac lavirinta ulazi na tegoban put pun raskršća koji ga vodi ka središtu, ali to može biti i zabava!
Pročitaj
Šah i veštačka inteligencija
Deep Blue AI kompanije IBM je još pre pojave mašinskog učenja uspeo da dobije šahovsku partiju protiv velemajstora Garry Kasparova. „Pomirio sam se sa tim,“ rekao je Kasparov. „Meč na kraju nije bio poraz već blagoslov".
Pročitaj
Konvejeva igra života / Game of life
Simulacija života, ćelijski automat
Pročitaj
Najbrži generator slučajnih brojeva ikad izgrađen
250 triliona bita u sekundi
Pročitaj
Potrebna kontrola nad vještačkom inteligencijom
Poznati stručnjak za AI smatra da je potrebna hitna akcija s kojom bi se obezbjedila kontrola nad super inteligentnom vještačkom…
Pročitaj izvornu objavu
BIZIT 2021: Payoneer – podrška izvozno orijentisanim biznisima svih veličina kroz jedinstvenu platformu za online plaćanja
Pročitaj izvornu objavu
Kako nam matematika može pomoći da razumijemo ljudsko tijelo
Zdrava ljudska tijela su dobra u regulaciji. Naime, naša temperatura ostaje oko 36,8 stepeni, bez obzira koliko vruća ili hladna bila temperatura oko nas. Nivo šećera u krvi ostaje prilično konstantan, čak i kada popijemo čašu soka. Održavamo pravu ko
Pročitaj izvornu objavu
Googleova platforma virtualne stvarnosti smanjuje količinu nasilja u policijskim intervencijama
Jigsaw, tehnološki inkubator unutar Googlea, testira VR platformu koja bi policijskim snagama trebala pomoći da ovladaju tehnikama deeskalacije kako bi pravovremeno smirili svaku opasnu situaciju
Pročitaj izvornu objavu
ABECEDA FIZIKE #9: Zašto se stvari okreću
Kao što sila uzrokuje promjenu translacijskog gibanja tako moment sile uzrokuje promjenu rotacijskog gibanja; pripadajući zakon očuvanja daje objašnjenje vrtnje klizačice, pulsara, Zemlje, galaksije
Pročitaj izvornu objavu
Ratno zrakoplovstvo SAD-a razvilo gorivo za mlazne avione dobiveno iz zraka
Američko Ratno zrakoplovstvo u suradnji s kemijskom kompanijom Twelve uspjelo je iz zraka izdvojiti ugljični dioksid i potom ga pretvoriti u mlazno gorivo za njihove avione
Pročitaj izvornu objavu
Fizičari pronašli “jake” dokaze o postojanju nove prirodne sile
Od lijepljenja magneta na frižider do ubacivanja lopte u koš – sile fizike igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Fizika poznaje četiri prirodne sile: gravitacija, elektromagnetna, slaba sila i jaka sila. Naučnici sada tvrde da su otk
Pročitaj izvornu objavu
VRT FIZIKE: GOSPODAR MAŠINA
(VIDEO PETKOM, Ep. 29) „I hipotetičke i realne Tjuringove mašine ne samo da su otvorile renesansu računarstva, nego su odigrale i ključnu ulogu u pobedi nad nemačkim snagama u Drugom svetskom ratu“, kaže dr Dušan Vudragović iz Institituta za fiziku u Beog
Pročitaj izvornu objavu
Australski istraživači otkrili model brzog punjenja i dugotrajnog skladištenja energije
Brz, jednostavan i jeftin test mjeri sposobnost pohranjivanja naboja kad čvrsta elektroda dodirne ionsku tekućinu i stabilnost napunjenog uređaja
Pročitaj izvornu objavu
NEPODNOŠLJIVA HLADNOĆA SUPERPROVODNOSTI
(VIDEO PETKOM, Ep. 24) „Sa stanovišta fundamentalne fizike superprovodnost je veoma aktivna tema istraživanja, a potpuno objašnjenje visokotemperaturne superprovodnosti još ne postoji“, kaže dr Darko Tanasković iz Instituta za fiziku u Beogradu u 24. epiz
Pročitaj izvornu objavu
IZGUBLJENA BUDUĆNOST
(Izvan fokusa) “Kompjuteri do kraja veka neće težiti više od 1,5 tona”, najavio je časopis “Popular Mechanics” 1949. godine, dok je Ken Oslon, predsednik kompanije DEC, godine 1977. prognozirao: “Nema nikakvih razloga da iko
Pročitaj izvornu objavu
ČITATE LI BAR KOD?
Najdosadniji deo kupovine, naročito kupovine prehrambenih namirnica, jeste onaj pred kasom. Da nema bar-kodova, stvar bi bila još napornija. Da smo pre 20 godina u Srbiji imali današnje tržne centre, i da smo kupovali koliko i sad, teško da bismo sačuvali
Pročitaj izvornu objavu
VRT FIZIKE: RAĐANJE FIZIKE U SRBIJI
(VIDEO PETKOM, Ep. 28) Mada je danas jedna od naših najuspešnijih disciplina, sa značajnim istraživačkim ustanovama i svetskim velikanima poput Mihajla Pupina i Nikole Tesle, fizika u Srbiji razvija se tek nakon Drugog svetskog rata. Naime, od Galilea Gal
Pročitaj izvornu objavu
MIHAJLO PUPIN O BEŽIČNIM TELEFONIMA
Zanimljivost iz arhiva. Američki list Njujork Tajms 28. januara 1915. godine objavio je tekst o viziji našeg naučnika Mihajla Pupina o bežičnoj telefoniji. Odlomak iz članka je preuzet iz arhive manifestacije “Mihajlo Pupin touching the hot spots of
Pročitaj izvornu objavu
VRT FIZIKE: KVANTNI EFEKTI FOTOSINTEZE
(VIDEO PETKOM, Ep. 30) „Jedan od najvažnijij obnovljivih izvora energije je sunčeva energija koja se u solarnim ćelijama pretvara u električnu. Međutim, postoje gornji limiti na efikasnost solarnih ćelija koji proističu iz fundamentalnih zakona statističk
Pročitaj izvornu objavu
DEŠIFROVANJE ENIGME
Blečli park, zima 1939. U Bakinghamširu u Engleskoj veliki rat još uvek deluje daleko. Tek će naredne godine doneti poraze za savezničku ekspediciju u Evropi i nakon povlačenja iz Denkerka ratna dejstva preseliti nad Britaniju. Magla i tišina vladaju u dv
Pročitaj izvornu objavu
Britanci otkrili kako laserskim pisačem upakirati 500 terabajta u stakleni disk veličine CD-a
Pročitaj izvornu objavu
Fizičari pronašli “jake” dokaze o postojanju nove prirodne sile
Od lijepljenja magneta na frižider do ubacivanja lopte u koš – sile fizike igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Fizika poznaje četiri prirodne sile: gravitacija, elektromagnetna, slaba sila i jaka sila. Naučnici sada tvrde da su otk
Pročitaj izvornu objavu
Roboti iz Boston Dynamics
Ako se stvarno volite robote, onda je Boston Dynamics najvjerojatnije kompanija koju ste pratili. Kompanija je tokom godina napravila prilično impresivne korake svojim razvojem robota, a za kraj godine, kompanija je objavila novi video koji pokazuje kako
Pročitaj
9 Most Advanced AI Robots - Humanoid & Industrial Robots
A list of most advanced Humanoid, Industrial and Service robots that are changing the future with the help of Artificial Intelligence.
Pročitaj
ČUVANJE PODATAKA - ISTORIJSKI PREGLED
Računarski inženjeri se uvek susreću sa problem gde čuvati programe, podatke i rezultate izračunavanja koji nisu odmah potrebni. Tokom godina, odgovor na ovo pitanje se menjao kako su pronalazili nove metode skladištenja podataka. Od rupa bušenih u karton
Pročitaj
DNK računar brži i od kvantnog kompjutera: Ima neograničen kapacitet i radi po principu samoreplikacije
Naučnici su dokazali da je zaista moguće napraviti fizički računar od molekula DNK – samoreplicirajući kompjuter koji bi bio brži od svakog postojećeg računara, pa čak i od kvantnih računara u budućnosti. Izgradnja Nedeterminističke Tjuringove Mašine je m
Pročitaj
Backup zauvek… i kasnije
Naučnici Southamton univerziteta (Velika Britanija) razvili su tehnologiju za skladištenje podataka i formiranje arhiva koje će trajati 14 milijardi godina. Na malom disku specijalno obrađenog kvarca moći će da stane čak 360 terabajta informacija.
Pročitaj
Prvi svetlosni memorijski čipovi za trajno skladištenje
Kada bi se elektroni u čipovima zamenili fotonima, postala bi nešto poput kornjače u poređenju sa Ferrarijem.
Pročitaj
Dizajniramo proizvode za koje verujemo da će vaš rad učiniti ugodnim, a proizvodnju sigurnom i sa manjim troškom.